Nakon što su ugledni liječnici dr. Conrad Clar i prof. Ambroz Haračić još davne 1892. potvrdili povoljne klimatske uvjete na Lošinju, Veli i Mali Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima i oporavilištima zemaljskim zakonom austrijske vlade u Beču. Gotovo nakon 122 godine boravak na lošinjskom arhipelagu i dalje pozitivno utječe na zdravlje, gostima vraćajući prijeko potrebnu vitalnost.

- Zdravstveni turizam važan je segment naše ponude. I danas možemo tvrditi da imamo iste one komparativne prednosti koje su bile razlogom dolaska austro-ugarske aristokracije na Lošinj prije 120 godina. To smo prije svega postigli odgovornim turizmom koji vodimo, a  napravili smo znanstvena istraživanja te dokazali ljekovitost Lošinja, prvu kvalitetu zraka, prvu kvalitetu mora, najvišu insolaciju - više od 2800 sunčanih sati godišnje.

Gusta borova šuma i ljekovito bilje - čije mirise udišu naši gosti, te aerosol mora spajaju se u jedinstvenu aromaterapiju na otvorenom, po čemu je Lošinj specifičan. Veliki je broj ljudi koji danas dolaze na Lošinj umanjiti sve tegobe i bronhijalne probleme. Drago nam je da su nam upravo osobe kojima je Lošinj razlog za kvalitetniji život najbolji promotori. Svojim iskustvom svjedoče o kvaliteti naše ponude - ističe Gari Cappelli, aktualni gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.

Na koji način danas razvijate zdravstveni turizam?
- U suradnji s gospodarstvenicima, hotelijerima, kampovima -  a pomalo se uključuju i privatni iznajmljivači – provodimo niz aktivnosti. Nakon znanstvenih istraživanja, Turistička zajednica izdala je brošuru s prikazanim elementima koji su važni i dokazuju naše komparativne prednosti, koje nema niti jedna destinacija u okruženju.

Uz potporu Pulmološkog društva Hrvatske okupili smo tim domaćih i inozemnih stručnjaka. Izdali smo i knjigu u kojoj je objavljena povijest lošinjskoga zdravstvenog turizma, ali i sadašnjost s programima koji se provode u "Jadranka hotelima" i Lječilištu Veli Lošinj te kampu Čikat u kojem se analizom spirometrije dokazalo da se našim gostima nakon osam dana provedenih na Lošinju širi kapacitet pluća.

Zašto gosti odabiru Lošinj?
- Prema anketama koje provodimo već godinama, Lošinj gosti odabiru radi bogate flore i faune, bujne vegetacije, blage klime i dobre atmosfere. Ugodno je boraviti na arhipelagu koji nudi mnoštvo sadržaja i raznolikosti na prilično malom prostoru. Mnogi gosti vraćaju se godinama i uvijek otkrivaju nove interesantne dijelove arhipelaga.

Gotovo 280 kilometara šetnica na pet otoka i veliki broj sportskih sadržaja sve je veći izazov za dolazak na Lošinj i to prije svega izvan glavne sezone. S druge strane, sunce i more apsolutno su najveći razlog dolaska u glavnoj sezoni. Tu činjenicu respektiramo konstantnim ulaganjem u sadržaje na plažama, razvojem koncepata tematskih plaža, vodimo računa o čistoći plaža i prilagodbi potrebama gostiju.

Koje nove turističke proizvode nudite u ovoj godini?
- Svake godine Lošinj realiziramo velike nove projekte uz ponudu novih sadržaja. Gosta želimo oduševiti i to je naša misija. Upravo je u tijeku rekonstrukcija "Bellevue Jadranka hotela" u uvali Čikat, koja će ovo ljeto zasjati s pet zvjezdica, završava se rekonstrukcija hotela "Punta" i novi sadržaji s vanjskim bazenom. Grad uređuje plaže, prilaze, palaču Kvarner u kojem se priprema dolazak Apoksiomena. A upravo njegovim dolaskom započet će projekt kulturnog turizma, s modernim konceptom uključivanjem elemenata inovacija i kreativnosti  u turizmu.

Turistička zajednica priprema gastronomsku manifestaciju - "Fešta lošinjske kuhinje" koja promovira lokalnu gastronomiju i naše vrhunske restorane i brošure lokalnih proizvoda. Novost je brošuru Suska, pješčanog otoka s posebnim popisom njegovih turističkih proizvoda. Intenzivno radimo i na projektu "Ruralni razvoj Lošinja" sa sinergijskim spojem poljoprivrede i turizma. U projektima smo i razvoja mreže off road biciklističkih staza na pet otoka.

S koliko kapaciteta raspolažete na Lošinju?
- Lošinj raspolaže ukupno s oko 27 tisuća smještajnih kapaciteta, u kampovima oko 9 tisuća, privatnom smještaju oko 8,5 tisuća i 9,5 tisuća u hotelskim objektima. Ohrabruje i veseli činjenica da se konstantno ulaže u sve vrste smještaja. Na taj način potičemo jedni druge na kvalitetu i napredak, ulažemo u ljudske potencijale edukacijama koje se odvijaju u svim segmentima - od škole aromaterapije, do škole jezika i komunikacijskih vještina. Istodobno mjerimo kvalitetu usluge, uspoređujemo rezultate i pokušavamo ispravljati nedostatke.

Želimo živjeti na arhipelagu zadovoljnih gostiju, ali i zadovoljnih stanovnika. Zbog toga je potrebna ekonomska sigurnost građana, zapošljavanje, otvaranje razvojnih mogućnosti, rješavanje stambenih pitanja, kvaliteta rada u svim segmentima - od upisa djece i kvalitete rada u dječjim vrtićima, do škola, udruga, sportskih klubova... Stabilnost i kvaliteta u svim segmentima zapravo stvaraju turističke, ali i sve ostale kadrove koji se  mogu usmjeriti na rezultate i uspjeh u privatnom životu i na poslu.

Zašto je dobro biti gradonačelnik Lošinja?
- Odgovorno, ali i s velikom časti i izazovom obnašam ovu funkciju već devet godina, kao gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice. Olakotna okolnost je što sam čitav radni vijek radio u turizmu te dišem i živim za turizam. Tako sa suradnicima lakše razumijem i rješavam probleme u turizmu, prihvaćam nove projekte i raspravljam o njima.

Lošinj je trenutno u velikom investicijskom ciklusu, u sljedećih nekoliko godina planiramo ostvariti dugoročan san i produljiti pistu u Zračnoj luci, planiraju se nova ulaganja u turističke komplekse "Jadranke", kreće i Lošinjska plovidba s novim projektima ulaganja u kampove, ali i niz manjih inicijativa koji će promijeniti sliku Lošinja u sljedećih nekoliko godina. 

Odgovorni turizam, održivi razvoj i niz nagrada koji je Lošinj primio zadnjih godina, dokaz su da s timom ljudi i partnera možemo ostvariti naše planove, realizirati projekte, jer imamo jasno zadane ciljeve i planove za budućnost. Zato s velikim zadovoljstvom obnašam funkciju gradonačelnika, ponosan na ovaj Grad i svoje  sugrađane.

Što trebate znati o Lošinju

Na području cresko-lošinjskog arhipelaga registrirano je oko 1200 biljnih vrsta. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donijeli su lošinjski kapetani i pomorci s putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća.

Miomirisni vrt na Lošinju s više od 250 samoniklih biljaka uređen je po uzoru na otočne rajske krajolike.

U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Malog Lošinja već godinama sudjeluje u cjelogodišnjoj manifestaciji „Miomirisi i okusi Lošinja“ .

Na cresko-lošinjskom arhipelagu nema zmija otrovnica. Prema predaji otjerao ih je Sv. Gaudencije, biskup i zaštitnik Osora, pa se danas ovdje susreću samo neotrovne zmije i gušteri te zakonom zaštićen macaklin.

Slatkovodno jezero Vrana na otoku Cresu jedinstveni je prirodni fenomen. S pet četvornih kilometara površine i 74 metra dubine, osigurava pitku vodu naseljima na otočju. Unatoč stoljetnim istraživanjima, ostaje zagonetka kako se tolika količina vode može zadržati u suhom okruženju i na kraškom terenu.

Usvojite dobrog dupina
Jedino u lošinjskom akvatoriju možete usvojiti svoga dobrog dupina. Procjenjuje se da zajednica broji 180 jedinki. Iako je susret s njima u moru ispred otočja uobičajen i čest, iznova je impresivno i nezaboravno iskustvo. Posljednjih je godina gost u lošinjskom arhipelagu i tajanstvena sredozemna medvjedica. Ni to ne čudi kada je naša obala prepuna privlačnih, skrovitih uvala i plaža koje nude osamu i divljinu.

Za ljubitelje kulture
U moru  ispred  Lošinja prije 15 godina pronađen je antički brončani kip Apoksiomen, visok 192 centimetra. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća kao žrtva bogovima za siguran nastavak putovanja kroz  Osorski kanal. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je najcjelovitiji i najbolje sačuvan, a njegova kopija nalazi se u Kuli – lošinjskom muzeju u Velom Lošinju

Link na originalni članak